Struja iz prirode

Plan "20/20/20" do 2020

Potaknuta sve vidljivijim klimatskim promjenama, Europska komisija je početkom već sada davne 2007 godine pokrenula plan za ublažavanje i borbu protiv istih. Bilo je potrebno preko godinu i pol kako bi plan prošao nakon teških pregovora između zemalja članica i bio usvojen u Europskom parlamentu krajem 2008. godine.

Ambiciozni plan postao je poznat kao "20-20-20 do 2020″ i svoje ime duguje usvojenom programu:

• smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020.

• povećanjem energetske učinkovitosti smanjiti ukupnu energetsku potrošnju za 20 % do 2020.

• ostvarivanjem udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji od 20% do 2020.

Trenutna situacija

Danas Europa uvozi više od polovice energije koju koristi, i ukoliko se ništa ne promjeni taj postotak će u narednom razdoblju rasti. Procjenjuje se da će do 2030 godine Europa trošiti oko 95% nafte iz uvoza, dok će uvezeni plin činiti 83% potrošnje( Slika 1 ), a ako znamo da je potrošnja energije najveći izvor emisija stakleničkih plinova ( Slika 2 ) dostizanje zadanih ciljeva ne gubi na važnosti.

Trenutni indikatori pokazuju da je cilj smanjivanja ukupne potrošnje energije od 20% do 2020 još uvijek vrlo daleko i da će biti potrebni dodatni napori i mjere kako bi se ovaj ambiciozni cilj i dostigao ( Slike 3 i 4 ). Mjere za dostizanje preostala dva cilja se uspješno provode i za očekivati je da će ova dva ambiciozna cilja biti dosegnuta.

Nova energetska direktiva

U cilju ispunjenja spomenutog zadatka predlaže se implementacija novih mjera u čitavoj ekonomiji kako bi EU ostvarila zadani cilj. Predlažu se sljedeće mjere:

• tijela javne uprave će morati nabavljati samo energetski učinkovite usluge i proizvode, te poraditi na energetskoj učinkovitosti već postojećih objekata,

• kompanije koje se bave energijom morati će utjecati na krajnje korisnike kako bi isti smanjili potrošnju energije, npr. zamjenom starih kotlova,

• industrija će morati postati svjesnija mogućnosti ušteda energije, te bi se velike tvrtke obavezale na energetske preglede svake 3 godine,

• potrošačima će biti dostupno više podataka na računima kako bi bili u mogućnosti bolje upravljati svojom potrošnjom,

• energetski procesi biti će pod jačim nadzorom, te će se predlagati EU mjere za poboljšanje (u slučaju da je potrebno) dok će se istodobno raditi na promociji kogeneracije el. energije i topline,

• nacionalna energetska regulatorna tijela će prilikom određivanja cijena i načina distribucije energije krajnjim kupcima uzimati u obzir i energetsku efikasnost

• certificiranje će biti obaveza distributera energije kako bi se osigurao visok stupanj tehničke stručnosti

Iako predložene mjere zahtijevaju određena financijska ulaganja njihova implementacija donijela bi dugotrajne pozitivne učinke:

• potrošači će imati bolji uvid u potrošeno što će im omogućiti bolju kontrolu potrošnje energije te posljedično bolju kontrolu novčanih izdataka,

• tijela javne uprave imati će manje troškove za energiju koristeći energetski učinkovitije zgrade, usluge i proizvode,

• ekonomija EU će ostvariti ekonomski rast kroz stvaranje novih radnih mjesta (posebice u rekonstrukcijskoj gradnji) te će se ostvariti sigurnija energetska opskrba

Predstojeći koraci

Nakon što Europski parlament i vijeće prihvate prijedlog, zemlje EU će morati ugraditi nova pravila u nacionalne zakone te će 2014 biti sljedeća recenzija napretka, a hoće li do tada biti pomaka unaprijed ili će trenutno prisutna financijska kriza i veliki problemi u Eurozoni usporiti ili potpuno zaustaviti napredak prema planiranim ciljevima saznati će mo vrlo brzo, vjerojatno i puno ranije prije sljedeće revizije2014.

Članak preuzet sa stranice www.zelenaenergija.org